Ćeranić: Srpska je na dobrom kursu, svoje navigacijske karte je pažljivo odabrala

„REPUBLIKA SRPSKA IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA – POLITIKA BALANSIRANIH ODNOSA“ – IZLAGANjE PREDRAGA ĆERANIĆA * Uspostavlja se nova trijada svjetskih sila. Peking postaje nova Jalta. Razumljivo, sastav sagovornika u odnosu na Jaltu 1 biće izmijenjen, ali neznatno. Umjesto Čerčila, za stolom će sjediti kineski predsjednik Si. Interesne sfere se naziru, a pojedine su već označene * Amerika (oba kontinenta, i Sjeverna i Južna) biće američka zona, azijsko-pacifički region kineska interesna sfera, Rusiji pripadaju bivše sovjetske republike i Balkan. Bliski istok je, opet, američki, ali posredstvom Izraela * Važno je da o svjetskim krizama razgovaraju najpozvaniji, a to Si, Putin i Tramp svakako jesu. Ursulu fon der Lajen, Kaju Kalas, pa ni njemačkog kancelara Merca, u tim krugovima niko ozbiljno ne doživljava * Čitanje geopolitičkih poruka i dobra procjena razvoja situacije oduvijek su bili vještina koja je odlikovala državnike i razlikovala ih od političara. Odnosi Srpske sa Rusijom i Kinom odnosi su srdačni, sa Trampovom administracijom sve bolji, a sa Izraelom postoji međusobno razumijevanje __________________________________________________________________               NAVIGACIJSKE karte neophodne su, a njihovo poznavanje ključno je u pomorskoj i vazdušnoj plovidbi. Tako će kapetan brod kojim upravlja dovesti u sigurnu luku, prethodno izbjegavajući otvorene i skrivene opasnosti. Imaće mirno more, kloneći se opasnih vjetrova.               I u geopolitičkom smislu navigacijske karte su veoma važne. Državnici se od političara razlikuju po tome što prate geopolitičke prilike, čitaju geopolitičke poruke i prilagođavaju im svoje odluke i postupke.               Šta nam u tom smislu govore odvojeni susreti kineskog predsjednika Sija sa američkim, a ubrzo zatim i ruskim predsjednikom u Pekingu?               Susreti su uslijedili neposredno jedan za drugim i privukli svjetsku pažnju. Zašto Tramp dolazi u Peking nakon toliko teških riječi i optužbi koje je o Kini izgovorio?               Izraelski premijer Natanjahu uspio je da u otvoreni sukob sa Iranom uključi i Sjedinjene Države, i to u vrlo nezgodno vrijeme po američkog predsjednika, jer se 3. novembra održavaju američki međuizbori (midterm elections), na kojima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma i 34 od 100 senatora, kao i veliki broj guvernera saveznih država.               Kako se međuizbori održavaju na polovini mandata američkog predsjednika, oni su važan test aktuelne američke administracije i odnosa snaga republikanaca i demokrata. Trampu baš ne cvjetaju ruže; još uvijek je iranska blokada Ormuskog moreuza za njega neriješena zagonetka.               Stoga je uslijedilo njegovo putovanje u Peking, a po odlasku Trampove višečlane delegacije iz Zabranjenog grada - u kinesku prestonicu stigao je ruski predsjednik Putin. Međutim, američko-kineski samit u Pekingu bio je samo prvi u nizu koji tek treba da uslijedi.               Trampu je gorilo pod nogama zbog iranske prijetnje dugoročnom blokadom prolaska tankera, te je pokušao da bilo šta naprečac riješi. Ipak, prva tema ticala se trgovine, odnosno mogućnosti uvoza u Kinu američkih poljoprivrednih proizvoda i aviona kompanije Boeing, i to čak 200 letjelica.               Nakon toga na red su došle konkretnije teme – Iran i rat na Bliskom istoku.               Svakako da je Trampu potrebno kinesko posredništvo u smislu smirivanja krize, na šta je uslijedilo kinesko kontrapitanje vezano za najavu američkog izvoza oružja na Tajvan. Sve u svemu, radilo se o političkim sporazumima koji su više ličili na trgovinske.               Susret je protekao u svečanoj atmosferi, ali je osoblje Bijele kuće pred ukrcavanje u Air Force One uklonilo i bacilo predmete koje su kineski domaćini podijelili delegaciji, uključujući akreditacije, privremene telefone i bedževe.               To govori da je Trampov i Sijev susret obilježilo nepovjerenje. Predrag Ćeranić               Ruski predsjednik Putin dočekan je sa više iskazane srdačnosti, što govori da rusko-kineska saradnja postaje sveobuhvatna i da se razvija u znaku strateškog partnerstva. To ujedno ukazuje na dalje napore sagovornika u izgradnji multipolarnog svijeta i novog modela međunarodnih odnosa.               Svakako da je jedna od važnijih ekonomskih tema bila izgradnja gasovoda Power of Siberia 2, kojim bi Rusija usmjeravala ogromne količine gasa ka Kini. Za Moskvu je to ključno zbog gubitka evropskog tržišta, a Kina nastoji da obezbijedi dugoročnu energetsku stabilnost.               Ukrajina i odnosi sa Zapadom, Tajvan i američko-kineski odnosi, BRIKS, ŠOS, ali i vojno-tehnička saradnja bili su dio agende. Sve u svemu, osovina Moskva–Peking ostaje stabilna, a Rusija i Kina postaju kreatori novog, postzapadnog svijeta.               Sve ukazuje na to da je Kina postala most, odnosno posrednik između najznačajnijih geopolitičkih aktera u rješavanju globalnih kriza. Sigurno je da će novih sastanaka biti. To, naravno, ne znači da će problemi nastali u Ormuskom zalivu, na Bliskom istoku i u Ukrajini uskoro biti riješeni. Važno je da o njima razgovaraju kompetentni i najvažniji akteri na svjetskoj sceni. Jedni bez drugih ne mogu.               Nova trijada svjetskih sila se stvorila.               Tako Peking postaje nova Jalta. Razumljivo, sastav sagovornika u odnosu na Jaltu 1 biće izmijenjen, ali neznatno. Umjesto Čerčila, za stolom će sjediti kineski predsjednik Si. Interesne sfere se naziru, a pojedine su već označene.               Amerika (oba kontinenta, i Sjeverna i Južna) biće američka zona, azijsko-pacifički region kineska interesna sfera, Rusiji pripadaju bivše sovjetske republike i Balkan. Bliski istok je, opet, američki, ali posredstvom Izraela.               Gdje su u svemu tome Evropska unija i Velika Britanija?               Potpuno na političkoj, ali i ekonomskoj margini. Ukoliko sukob Sjedinjenih Država i Izraela sa Iranom ponovo eskalira, a stvari idu u tom pravcu, ni u Ukrajini se situacija neće smiriti. Ulje na vatru dolivaće Britanci i Nijemci, iz samo njima znanih razloga. To znači da nije isključeno da Evropu ponovo zahvati ratni plamen.               Ali, važno je da o svjetskim krizama razgovaraju najpozvaniji, a to Si, Putin i Tramp svakako jesu. Ursulu fon der Lajen, Kaju Kalas, pa ni njemačkog kancelara Merca, u tim krugovima niko ozbiljno ne doživljava.               Čitanje geopolitičkih poruka i dobra procjena razvoja situacije oduvijek su bili vještina koja je odlikovala državnike i razlikovala ih od političara. U tom smislu, Srpska je na dobrom kursu, a navigacijske karte su pažljivo odabrane.               Sa Rusijom i Kinom odnosi su srdačni, sa Trampovom administracijom sve bolji, a sa Izraelom postoji međusobno razumijevanje.               (Tribina je održana 27. maja u Pres-centru UNS, u organizaciji portala „Sve o Srpskoj“ i „Fakti“, uz podršku Predstavništva RS u Srbiji)     Kategorije: Serbian Point