Njemački i francuski ministri za Evropu sa članovima Predsjedništva BiH i ministrom vanjskih poslova u Sarajevu

Francuski i njemački ministri za Evropu Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum razgovarali su u Sarajevu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem, 2. juna. Oni su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik u BiH. Tokom dana susreli su se i sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem. Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ministri Haddad i Krichbaum potvrdili su podršku Francuske i Njemačke suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, kao i njenoj evropskoj perspektivi. Istaknuli su značaj kontinuiranog međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini, te važnost uloge Kancelarije visokog predstavnika do ispunjavanja ciljeva i uslova iz Agende 5+2, naglašavajući njegov doprinos provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju institucionalne funkcionalnosti i stabilnosti zemlje. Konaković je podsjetio da je djelovanje visokog predstavnika u ključnim trenucima doprinosilo zaštiti suvereniteta države, očuvanju vladavine prava i sprečavanju destabilizirajućih i secesionističkih djelovanja. Upozorio je i da bi svako prerano slabljenje uloge OHR-a, prije ispunjavanja uslova 5+2, predstavljalo rizik za političku stabilnost i evropsku perspektivu zemlje. U Sarajevu je došao 1. juna i Stephen Doughty, britanski ministar za Evropu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Velike Britanije, koji se 1. juna susreo sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Prema saopštenju Ministarstva vanjskih poslova BiH, "ponovio je snažnu podršku Velike Britanije punom mandatu i ovlastima OHR-a". Dio evropskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare. Sadašnji visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Koja je uloga PIC-a?Zadaća PIC-a je "davanje političkih smjernica visokom predstavniku", što znači da će članice, osim o imenu novog čelnika OHR-a, na sjednici 3. i 4. juna u Sarajevu morati postići dogovor i o ulozi te institucije. PIC čine SAD, EU, UK, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Rusija i Turska, koja predstavlja interese Organizacija islamske suradnje, uz još nekoliko zemalja. Rusija je suspendovala učešće u radu PIC-a početkom 2022. godine, a godinama zagovara zatvaranje OHR-a. Ruski stav se podudara sa zahtjevima vlasti u entitetu Republici Srpskoj koje često podržava Kina u raspravama pred Vijećem sigurnosti UN-a. Istovremeno, zapadne članice PIC-a i dalje insistiraju na ispunjavanju uslova"Programa 5+2" prije zatvaranja OHR-a. Među neriješenim pitanjima ostaju raspodjela državne i vojne imovine, uz "pozitivnu procjenu političke situacije". Evropska komisija u svom je mišljenju o članstvu (avis) BiH navela da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji međunarodni protektorat u sadašnjem obliku.