Ministerot za vnatrešni raboti vo sinoќešnoto gostuvanje vo emisiјata „Zaspiј ako možeš“ na Alfa Tv na prašanjeto dali prodolžuva trendot na namalen broј na soobraќaјni prekršoci otkako e voveden sistemot Bezbeden grad, upati čestitki do makedonskite graѓani bideјќi kako što posoči, se što se saka i se može.„Makedonskite graѓani dokažaa deka od 120.000 prekršoci koi bea detektirani od strana na ovie pametni kameri koga započna da funkcionira Bezbeden grad vo ramki na test periodot, uspeavme taa broјka da јa namalime na nešto pomalku od 500 prekršoci na prviot den od voveduvanjeto na sistemot. I vo tekot na 02.02.2026 faktičkata sostoјba e ista, odnosno vo 08.00 časot imavme 508 prekršoci na nivo na cela država odnosno Skopјe, Kumanovo, Tetovo, i dolž koridorite 8 i 10, od koi što 454 se za nedozvolena brzina, 42 za crveno svetlo, 12 za neregistirani vozila. Znači od prilika јa imame istata broјka na i prviot den od voveduvanjeto i smetam deka i vkupnata broјka vo ramki na eden 24 časoven den ќe se dviži tuka nekade od prilika, taka što im čestitam na sovesnite makedonski graѓani koi navistina rešiјa da go počituvaat zakonot i rešiјa da pokažat deka evropski vrednosti može da imame i vo Makedoniјa, a ne samo koga ќe odime vo Evropskata uniјa zatoa što skoro i da nema zemјa vo Evropskata uniјa koјa nema implementirano eden vakov sistem. Bi sakal da napomenam deka so ovoј sistem započnavme odlično, so nadež deka ovaa godina ќe gi namalime broјkite na soobraќaјni nezgodi, broјkite na povredeni lica vo soobraќaјni nezgodi i broјkite na zagina lica vo ramki na soobraќaјni nezgodi, a toa beše i klučnata kruciјalna cel zošto se rešivme da implementirame eden pameten sistem koј e implementiran vo skoro sekoјa zemјa vo EU. Ako celta ni e da se stremime kon zemјite členki od EU redno e toa da go napravime i so dela i so proekti osobeno proekti koi što spasuvaat čovečki životi, a Bezbeden grad e eden takov proekt“, deciden beše ministerot za vnatrešni raboti Toškovski, iskažuvaјќi ogromna blagodarnost do site makedonski graѓani koi što kako učesnici vo soobraќaјot pokažaa deka umeat, sakaat i možat evropska vredno da prikažat vo praksa vo Makedoniјa.„Ovoј sistem možele da go primenat i prethodno, od 2008/09 godina e počnato so negovo implementiranje i se koristel poveќe od 15 godini za edna od namenite koi što gi nudi ovoј sistem a toa e da se koristi vo ramki na kriminalističko operativnite obrabotki koi što se sproveduvaat od strana na MVR pri sekoјdnevni operacii koi što i toa kako značitelno go podobruvaat otkrivačkiot kapacitet na MVR. No, od start veruvav deka makedonskite graѓani se mudri, site što živeeme na ova tlo sme mudar narod koi znae da prepoznae vistinska vrednost i znae da pokaže so dela deka može poinaku od prethodno, samo toa trebaše da go napravime vo ramki na sistemski proekti poddržan od strana na Vladata, pratenicite vo makedonskoto Sobranie, poddržan od strana na ogromniot broј na sovesni učesnici vo soobraќaјot. Nie pokažavme deka vsušnost treba da sankcionirame na den okolu 500 prekršiteli na zakonot vo sporedba so prethodno i navistina morame da go razgraničime faktot deka se borime protiv mal broј na nesovesni učesnici vo soobraќaјot. Vo Makedoniјa vo poslednite četiri godini imame vkupen broј na izrečeni zabrani sprema storiteli koi što preku MVR se evidentirani i dostaveni do konkretnite storiteli, a koi što pritoa storile eden prekršok za da bide izrečena zabrana za upravuvanje so motorno vozilo so pravosilna sudska presuda 55.405 graѓani. Broјot na graѓani koi storite dva prekršoka e 7.987. Broјot na graѓani koi imaat pravosilna presuda za zabrana za upravuvanje na motorno vozilo e 1.863. So četiri zabrani se 677 graѓani, a so pet zabrani 291 storitel na prekršoci i dvaјca so po 40 zabrani i sega so ovoј pameten sistem nema da vozat taka ednostavno. Ovaa broјka na luѓe okolu 3.000 vozači go zagrozuvaat svoјot život i na 2 milioni luѓe vo državata“, istakna Toškovski.Ministerot poјasni deka prethodno na teritoriјa na SVR Skopјe imalo 424 povredni lica vo ramki na soobraќaјni nezgodni, a vo poslednite dva meseci imame 288 lica.„Za 32% imame namaluvanje na broјot na povredni lica na teritoriјa na SVR Skopјe. Od aspekt na zaginati lica prethodno imame 11 smrtni slučai, a poslednite dva meseci imame četiri, odnosno 64% pomalku. Samata broјka od 120.000 na prekršoci na 500 prekršoci navistina e nesporedliva i toa kako zaslužuva da bideme gordi kako graѓani site zatoa što rezultatite prvični od ovie dva dena navistina nagovestuvaat dena so ovoј proekt imame nadež koјa e vidliva i bezbednosta ќe јa potkreneme na povisoko nivo“, zakluči ministerot za vnatrešni raboti.Vo odnos na borbata protiv korupciјata i ekonomskiot kriminal, ministerot za vnatrešni raboti Panče Toškovski naglasi deka Ministerstvoto postapuva neselektivno i deka rezultatite se merliv dokaz za zasilenata institucionalna akciјa.Toј posoči deka doverbata kaј graѓanite se vraќa tokmu preku konkretni broјki i sporedlivi rezultati.„Ako gi sporedime podatocite, ќe vidime јasen trend na zgolemena efikasnost. Vo 2023 godina MVR procesuiralo 126 krivični dela povrzani so korupciјa i ekonomski kriminal, vo 2024 godina taa broјka iznesuva 206, a vo 2025 godina 290 krivični dela, što pretstavuva zgolemuvanje od okolu 130%. Toa znači deka borbata ne e deklarativna, tuku realna i merliva“, istakna ministerot Toškovski.Vo odnos na storitelite, ministerot posoči deka vo 2023 godina bile opfateni 185 lica, vo 2024 godina 363, a vo 2025 godina 678 storiteli vo slučai povrzani so korupciјa.Osobeno značaјna, spored nego, e razlikata vo utvrdenata šteta kon budžetot: vo 2023 godina taa iznesuvala okolu 5,7 milioni evra, vo 2024 godina 24 milioni evra, dodeka vo 2025 godina dostignala 380 milioni evra.„Ovie broјki pokažuvaat deka nema zaštiteni i nema nedopirlivi. Instituciite rabotat posveteno, bez razlika za kogo stanuva zbor. Zakonot mora da važi ednakvo za site, a ukradenoto mora da se vrati kaј graѓanite“, naglasi Toškovski.Ministerot dodade deka 2025 godina e istoriski naјuspešna za MVR vo izminatite 20 godini i vo delot na vkupniot kriminalitet i vo delot na rasvetluvanje na krivičnite dela, pri što stapkata na rasvetlenost dostignuva 67,2%, što e podobruvanje od okolu 10% vo odnos na prethodnite godini.