[ata: foa'i]
By LALI STAFFApia - SAMOA
FAATONUINA LE FAIA O SU’ESU’EGA I TINO MALIU A SIA FIGIEL MA SE ALII SAINA
I se ripoti mai i le Talamua, ua ta’ua ai le fa’atonuina o le faia o ni su’esu’ega i le tino maliu o Papalii Sia Figiel lea na maliu i le amataga o le vaiaso, i le falepuipui i Tanumalala faapea ma se alii Saina, na maliu i lona fale faigaluega.
E pei ona sa saunoa le sui Komesina o Leoleo, le susuga ia Leiataua Samuelu, na o’o atu le ripoti e tusa ai ma le maliu fa’afuase’i o Papalii, i le va o le 6 ma le 7 i le taeao o le aso Gafua (aso Sa i Amerika Samoa), ina o faia suiga o sifi i le taeao.
Na ta’ua e Leiataua le aveina atu o le tino maliu i le falemai i Faleolo, lea na fa’amaonia ai e se foma’i le maliu o Papalii.
Ina ua fesiligia le sui Komesina pe na soifua Papalii i le taimi na agai atu ai i Faleolo, ae sa ia tali mai, o le a mafai ona fa’amaonia lea tulaga i su’esu’ega a foma’i faapitoa.
Na ia fa’amaonia le nofo to’atasi o Papalii i lona sela, talu ona lokaina o ia i le 2024, ae o le sela lea e i ona tafatafa ane, o lo’o loka ai ni tamaitai se to’a lima.
Sa fesiligia foi Leiataua pe na iai ni faatonuga faapitoa tau soifua maloloina, mo Papalii, ae na tali le sui Komesina, e leai.
SITISENI MAI SAINA
O se alii Saina sa faigaluega i se fale taavale, na maua atu ua maliu i le aso 23 o Ianuari, 2026.
O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega ae sa ta’ua e Leiataua, e le o iai se talitonuga sa fasiotia e se tagata.
Sa fa’amaonia foi e Leiataua le iai o nisi tino maliu e lua, i le fale e teu ai tino maliu, o lo’o fa’atalitali su’esu’ega.
ALII FAIFAIVA LEILOLOA
O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega a le Ofisa a Leoleo ma le Vaega Tineimu, mo se tamaloa e 46 tausaga, na leiloa talu mai le aso Faraile i le vaiaso ua mavae.
E tusa ai ma le ripoti, na tupu lenei fa’alavelave i gatai o Samusu i Aleipata, ina ua alu se faigafaiva a ni alii se to’afa, e aofia ai ma le tamaloa o lo’o tau saili. Ona o le malolosi o matagi na o ‘ese’ese ai i latou, ae na mafai ona toe fo’i mai i uta ma le saogalemu le to’atolu.
LEAI SE FA’ASEA FAASAGA I LEOLEO E FAASAGA I LE LOKA SESE O NISI MAI I A LATOU OSOFAIGA
Ua fa’amaonia e le sui Komesina a Leoleo, le susuga ia Leiataua Samuelu Afamasaga ia le leai o ni faasea ua o’o atu i le latou ofisa, e fa’asaga i le loka sese o nisi, mai i ni osofa’iga a leoleo, i se taimi lata mai.
Sa ta’ua e Leiataua, le tulaga lelei o fuafuaga ma le faatinoga o osofaiga a leoleo, i le va o Tesema ma Ianuari. Ma sa ia ta’ua foi le leai o se tagata na avefaapagota ma toe tatalaina i se taimi mulimuli ane.
E na’o le pau le taimi sa lokaina ai e leoleo ia se tagata, ma toe tatalaina mulimuli ane, o le osofa’iga lea sa faia i Savaii, i le amataga o le masina, ma loka ai se alii talavou, ae na toe tatala i tua ma se lapataiga.
E na’o le pau le fa’asea ua o’o atu i leoleo, e mai aiga sa fa’asea i ni aseti a o latou aiga ua leiloloa, sa leiloloa mai i osofaiga a leoleo.
Ae na fa’amanino e Leiataua, e iai taimi e pu’eina ai e leoleo, ia ata o aseti a tagata, i taimi o a latou osofaiga.
Sa faaalia foi e Leiataua le iai o le avanoa e mafai ona agai atu ai tagata, e fa’aulu a latou fa’asea, se’ia vagana e manana’o e sulufa’i i le ofisa a le malo e gafa ma le su’esu’eina o mataupu faapitoa.
O se tasi o eria na fa’amanino e Leiataua, o le le fa’aaogaina lea e leoleo o ni gaioiga fa’alemiliteri, e faamalosia ai le tulafono.
O so’o se taimi e agai atu ai leoleo i maota ma laoa, e latou te fa’ailoa atu i latou ma fa’aali le pepa mo a latou su’esu’ega.
Na ta’ua e Leiataua, le to’atele o aiga, e malamalama i galuega a leoleo, ae afai e iai se aiga e mumusu tagata o le aiga e usita’ia le fa’atonuga faaletulafono, ona ulufale fa’amalosi loa lea o leoleo.
Section: Le Lali
View the discussion thread.