Autor: Biznis.rs
Ukupna vrednost prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji u prvom kvartalu 2025. godine iznosila je 1,7 milijardi evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ). Najveći deo tržišta čini prodaja stanova, sa udelom od 59 odsto ili 1,028 milijardi evra, dok su kuće činile svega osam procenata ukupnog prometa, odnosno 142,7 miliona evra.
Licencirani procenitelj nekretnina Milić Đoković za portal Biznis.rs objašnjava da je potražnja za kućama značajno porasla tokom pandemije COVID-19, ali da su danas, naročito kupci mlađi od 35 godina, usmereni prvenstveno na stanove zbog načina života i nižih troškova.
„U prometu je znatno manje kuća, a interesovanje kupaca je takođe slabije. U Beogradu se kuće najviše prodaju u prigradskim naseljima kao što su Avala, Barajevo i Surčin, dok su u ostatku Srbije popularne lokacije kao što su Čajetina, Užice i Zlatibor, prvenstveno zbog turizma. Takođe, veća je potražnja u Kruševcu, Subotici i drugim krajevima gde je mentalitet da ljudi preferiraju život u kućama sa dvorištem. U centralnim gradskim delovima i u Beogradu promet kuća je znatno manji“, navodi Đoković.
Najskuplja kuća u prvom kvartalu 2025. godine prodata je na beogradskom Vračaru za 2,2 miliona evra. Đoković ističe da prilikom procene vrednosti kuća značajnu ulogu ima cena placa, koja može činiti i do 30-40 procenata ukupne vrednosti nekretnine. Tako, na primer, plac na ekskluzivnim lokacijama poput Dedinja košta između 100.000 i 200.000 evra po aru, dok je cena kvadrata kuće oko 1.000 evra.
Kada je reč o cenama stanova u novim stambenim kompleksima, procenitelj smatra da su one trenutno visoke i da će ostati takve dok je broj kupaca veći od broja prodavaca. Međutim, situacija na tržištu u narednoj godini može biti neizvesna, jer je u 2025. godini zabeležen značajno manji broj izdatih građevinskih dozvola u poređenju sa 2024.
„Neizvesno je da li će doći do korekcija cena ili će one nastaviti da rastu. Moja procena je da će cene ići naviše, jer je ponuda novogradnje ograničena zbog manjeg broja izdatih dozvola, a potražnja ostaje stabilna“, ocenjuje Đoković.
On navodi da je smanjenje broja izdatih građevinskih dozvola posledica više faktora, među kojima su nerad administracije i složene procedure, nepovoljna globalna politička situacija, kao i skupi placovi i neizvesnosti zbog kojih investitori nisu sigurni po kojoj ceni mogu prodavati.
„Tržište nekretnina je veoma osetljivo i na svaki ozbiljniji poremećaj cene reaguju. Trenutno se osete efekti sukoba u Ukrajini, situacije u Gazi i drugih svetskih događaja. Sve to izaziva nesigurnost koja se direktno prenosi i na tržište nekretnina“, zaključuje Đoković.
The post Manji broj izdatih građevinskih dozvola mogao bi dodatno podići cene nekretnina appeared first on Ozon Media.