[ata: SN]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
NA AMATA I SE TAUGA’UPU AE FA’AI’U I LE TAU’AIGA MA’A
O le taeao o le aso 28 o Me, 2025, na o’o atu ai se vala’au i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani, ona o ni tamaitai se to’alua, ua nonofo ma tau’ai ma’a le taavale a se tina, a’o iai lana fanau laiti i totonu o le taavale.
E pei ona ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, sa molia ia Koreti Smith, e 22 tausaga ma Elsie Meredith, e 33 tausaga, i lenei fa’alavelave.
A’o agai atu leoleo e tali le vala’au, sa taofia le la ta’avale e le tina na a’afia, i tafatafa o le falesa Katoliko i Pavaiai ma sa faamatalaina e le tina na a’afia, i leoleo e faapea, a’o tu le latou ta’avale ma lona to’alua ma le la fanau, i se faleoloa i Iliili, na sese’e atu se taavale, na o atu ai Koreti (avetaavale) ma lona uso faapea ma ni isi e to’atolu, lea na aofia ai ma Elsie.
Sa ta’ua e le tina na a’afia, le fesiligia e Koreti ia lona to’alua, e tusa ai ma mataupu ua leva ona te’a atu. Ma na amata ai loa se tauga’upu, i le va o le tina na a’afia, lona to’alua ma Koreti ma i’u ina oso mai ai i fafo Koreti ma togi le latou ta’avale i se ma’a.
Na ta’ua e le tina na a’afia, le feosofi uma mai i fafo o le pasese a leisi taavale ma taumafai e tau’ai i latou i ma’a, ina ua ia (tina na a’afia) taumafai e oso mai i fafo o lana taavale. Ona toe feosofi lea o le pasese i totonu o le latou taavale, ma o ese atu loa.
Sa faapea ona fa’aola e le to’alua a le tina na a’afia le latou taavale ma mulimuli atu i le ta’avale a Koreti ma Elsie ina ia mafai ona maua mai le numera o le laisene. Ae peitai, na toe tu le taavale a i la’ua na molia, ma feosofi mai i fafo ia Koreti ma lona uso faapea ma Elsie, ma amata ona tau’ai mai le taavale a le tina na a’afia ma lona aiga.
Ona liliu lea e le to’alua a le tina na a’afia, ia le latou ta’avale ma toe aga’i i leisi itu, ma valaau loa leoleo, a’o faatalitali i Pavaiai.
I fa’amaumauga a le malo, o le matutua o fanau a le tina na a’afia, sa i totonu o le taavale, e 5 tausaga o le tasi, ae 4 tausaga o leisi.
Na agai atu loa leoleo i le faleoloa na tupu ai le faalavelave ma talosagaina ia le ata vitio mai i le masini pu’eata a le faleoloa, lea na va’aia ai ia le oso i fafo o Koreti mai i lana taavale, piki i luga se ma’a ma togi ai le tina na a’afia, o lo’o nofo i le itu o le pasese.
Sa fa’aalia e leoleo su’esu’e, i se taimi mulimuli ane, le a’afia o le faitotoa i le itu o le pasese, mai ma’a na tau’ai ai le taavale.
Na maua e leoleo ia i la’ua na molia i lo latou fale ma sa faapea ona avefaapagotaina i la’ua ma aveina atu i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.
I le faamatalaga a Koreti, sa ia ta’ua le tupu foi o le tulaga lava e tasi, a’o iai lana fanau i totonu o le taavale. Ma o lona loto tiga ma lona ita i le to’alua a le tina na a’afia, ma lana mea sa fai i lana (Koreti) taavale a’o iai lana fanau, sa mafua ai ona ia mulimuli atu i le taavale a le ulugalii na a’afia, ina ua afe i le faleoloa.
Sa ta’ua e Koreti ia lona fesiligia o le tamaloa (to’alua a le tina na a’afia), pe na faapefea ona ia mafaia ona ia faia lea tulaga i le taavale a lana fanau, ae o lo’o ia (to’alua a le tina na a’afia) silafia, o lo’o nofo tane atu lona (Koreti) tuagane i totonu o le latou (to’alua a le tina a’afia) aiga.
Ae sa tali mai le tamaloa, “E a la?” ma sa avea lea ma tulaga na ita ai Koreti ma oso i fafo ma u’u mai se ma’a ma togi ai le pito i lalo o le faitoto’a, i le itu o lo’o nofo ai le tina na a’afia, a’o si’i lana pepe. Sa fa’amaonia e Koreti lona silafia, o lo’o si’i e le tina na a’afia, ia lana pepe, ma o le mafua’aga lea na ia togiina ai le pito i lalo o le taavale.
Ma sa ta’ua e Koreti, ina ua o latou o ese, sa mulimuli atu le taavale a le ulugalii.
Sa faatalanoaina foi Elsie (lea fo’i na molia i lenei mataupu) ma sa ia ta’ua e faapea, na o latou afe atu i luma o le faleoloa, ona sa fia fesili ia Koreti i le to’alua o le tina na a’afia, e tusa ai ma lana mea sa fai i le taavale a lana (Koreti) fanau. Ae na le fiafia Koreti i le tali mai a le tamaloa, o iina na oso ai loa i fafo ia Koreti mai i le taavale ma togi le ta’avale a le tina na a’afia.
Ae ina ua o latou va’ai atu, ua oso i fafo ia le to’alua a le tina na a’afia, sa o latou feosofi mai loa i fafo ma le taavale.
Ma ina ua alu ‘ese atu le latou taavale, sa mulimuli atu le taavale a le tina na a’afia ma lona to’alua, ma so’a atu tua o le latou taavale. O iina na fa’atu ai le latou taavale ma o latou feosofi mai i fafo, ma tau’ai mai le taavale a le ulugalii na a’afia.
Sa lokaina ia Koreti ma Elsie i lea aso, i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai o la faamasinoga. Ae o la moliaga, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Faaleagaina o mea totino a isi. O nei moliaga, o ni vaega ‘B’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le ta’i ono masina, po o ni sala tupe, e le silia ma le ta’i $500; po o faasalaga uma e lua.
E ta’i $500 tupe sa faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai i la’ua na molia.
LOKA SE TAMALOA I LE TAUFA’AMATA’U I LONA TO’ALUA
O le vaveao o Iuni 13, 2025, na vala’au ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Tafuna e ripoti iai le to’alua a sana tama teine, o lo’o taumafai e alu atu i totonu o le latou fale, ma o lo’o tu’itu’i ia a latou faamalama ma faitoto’a.
[Ua le lomia e le Samoa News ia igoa o i latou na molia ma a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o le tina na a’afia faapea le fanau.]
Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma talatalanoa ma le tina matua sa vala’au mai i le ofisa a leoleo ma na sailia foi e leoleo ia le na molia, ma maua atu o ia i se fale tuaoi, o lo’o iai ma se naifi.
Sa faapea ona ave faapagotaina o ia e leoleo ma tu’uina o ia i totonu o le taavale a leoleo, ae o latou faatalanoaina le tina na a’afia (le to’alua a le na molia).
Na ta’ua e le tina na a’afia, sa alu atu le na molia, e fia vaai i lana fanau, ae na musu le tina na a’afia, ona sa loka muamua le na molia, ona o se mataupu foi i lo la va. Sa ta’ua foi e le tina na a’afia, le tatu’i e le na molia, ia a latou faitoto’a ma fa’amalama, a’o ia u’uina se naifi. Ma sa ia (le na molia) lafoina atu foi ni faamatalaga tau fa’afefe i le oti, o le tina na a’afia ma le fanau, pe afai e le va’ai i le fanau.
Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia se molimau ma sa ia faamatalaina foi le tulaga e tasi, i lona va’aia o le na molia, o tatu’i faitoto’a ma faamalama o le fale, a’o ia u’uina i lona lima, ia se naifi. Ma sa faapea foi ona ta’ua e le molimau le lafoina e le na molia, ia ni fa’amatalaga taufa’amata’u i le oti, i le tina na a’afia, pe afai e le tu’’u mai le fanau, se’I ona (le na molia) va’ai iai.
Na faapea loa ona aveina atu e leoleo ia le na molia, i le ofisa a leoleo ma fa’ai’u ai i le lokaina o ia i le to’ese i Tafuna.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, o se taimi mulimuli ane, sa faia ai se faamatalaga a le na molia, ma ia ta’ua ai lona faia o nei tulaga uma, ona o lona fia va’ai i lana fanau. Ma sa ia ta’ua foi le faaipoipoina pea o i la’ua ma le tina o le aiga, ae o lo’o nonofo ‘ese’ese i le taimi na tupu ai le faalavelave. Ma e ui ina sa iai se faatonuga a le faamasinoga, e faasa ai ona o’o atu le na molia, e vaai le tina na a’afia ma le fanau, ae peitai, ua mae’a le taimi sa faatulagaina o lea faatonuga.
O moliaga na faia e faasaga i le na molia, na aofia ai moliaga o le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga, Solivale o fanua a isi e aunoa ma se faatagana faapea ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O moliaga o le faatupu vevesi ma le fa’ao’olima, o ni moliaga i le vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ta’i 15 aso, po o ni sala tupe e ta’i $300; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga o le sol ivale o fanua, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
E $3,000 se vaegatupe na faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Section: Le Lali
View the discussion thread.