Home Home About Contact
Log in Sign Up Search media
Home About Contact Log in Sign Up Search media
Ligth
Dark
English (United States)
Serbian (Latin, Serbia)
Afghanistan
Aland Islands
Albania
Algeria
American Samoa
Andorra
Angola
Antigua
Argentina
Aruba
Australia
Austria
Azerbaijan
Bahamas
Bahrain
Barbados
Belarus
Belgium
Bosnia
Bulgaria
Cambodia
Central African Republic
China
Croatia
Cyprus
Czech Republic
Egypt
England
Estonia
Faroe Islands
Finland
France
Georgia
Germany
Hungary
Iraq
Ireland
Jamaica
Japan
Luxembourg
Macau
Macedonia
Malta
Mauritius
Moldova
Monaco
Montenegro
Netherlands
Nigeria
Pakistan
Palestine
Philippines
Romania
Russia
Saudi Arabia
Serbia
Slovenia
Spain
Swaziland
Sweden
Syria
Tanzania
Thailand
Turkey
United States
Venezuela
Vietnam
Yemen
Other
Log in Sign Up

Arts
Arts
Autos
Bezbednost
Business
Bussiness
Cars
Economy
Entertainment
Environment
Fashion
Finance
Food
Hardver
Healt
Health
Internet
IT
Jobs
Life
Lifestyle
Magazine
Mobilni
News
News
Opinião
Opinion
Politica
Politics
Politics
Politics
Science
Softver
Sports
Tech
Tech
Technology
Tehnology
TV
Weather
World
Sedma sila

Samoa News

Samoa News is the primary newspaper in American Samoa. We print Monday thru Friday except for some holidays. We also have online editions & content 7 days a week via our website
samoanews.com
Web, American Samoa
Subscribe

E FAI O LENEI AE O LENA

[ata: SN] By Alofa SefoO LE LOOMATUA E TELE ONA TALIGA I aso la ua leva, sa iai se lo’omatua e igoa ia ma e mafua ona fa’aigoa o ia ia Taligatele, ona o le tele o ona taliga, e le na’o le lua, ae tele.  E o’o lava i luga o lona ulu, e iai nisi taliga.  O le loomatua o Taligatele, o se fa’atauoloa ma ua a’ave ona tala i malo uma o lea vaipanoa.  O taeao uma lava, e sasala mai ai lava le manogi o kofe ma paanunu, mai i le faleoloa a lenei loomatua.  E avea ma tulaga e tosina atu ai le toatele o tagata.  Ae a o’o i totonu tagata faatau, e latou te sosogia le tele o manogi ‘ese’ese i totonu o le faleoloa, e pei o le manogi o sinamoni, o lole, o fugala’au ‘ese’ese ma moliga’o. Ae o le tulaga e mataina e tagata fa’atau, ma e umi ai lava se taimi o i totonu o le faleoloa, o taliga a le loomatua o Taligatele. O taliga a lenei loomatua, e le pei o taliga o tagata lautele.  Ae o ona taliga, e faapitoa lava ma e latou te lagonaina mea e na’o ia lava e na te lagonaina.  E iai lona taliga, e na te lagonaina mea sa tutupu ananafi, ae e ‘ese leisi taliga, e lagonaina mea o le a tutupu a taeao.  O leisi ona taliga, e lagonaina faamatalaga a tagata, e le o manana’o, e lagona e isi tagata.   Mo se faataitaiga, e ui ina e le’i ta’uina atu e se fafine na alu atu e fai sana faatau, ia le valaauina o ia i se siva tele, ae e oso mai lava ia le loomatua o Taligatele ma faapea mai i le fafine fa’atau, “E te aulelei i le selu lea po o le ofu lea.”  Po le taimi na alu atu ai le alii o Siaki, ua leiloa lana penitala.  Ae na matua’i fa’ate’ia i le faapea atu iai o le loomatua o Taligatele, “Faatau sau penitala ina ne’i te’i i le leiloa lau penitala.” O se tasi aso, na alu atu ai se tamaititi ma ulufale atu i le faleoloa a le loomatua o Taligatele.  Na va’aia e le loomatua, e le gata i le palapala o le tamaititi lea, ae o le laititi foi ma e foliga ua lelava lava o ia.  Ua tu’u mai nei iai leisi taliga a le loomatua o Taligatele, e fa’alogologo po o a mea a le  laititi lea o fai. Sa lagonaina e le loomatua o Taligatele, ia le savali atu o le tamaititi, i le pito i tua o le faleoloa, o lo’o tu ai se fafine ma tilotilo i se ‘ie.  E ui i le manaia o le ‘ie, ae peitai, sa le’i mana’o ai le fafine.  Ae na lagona lelei mai e le loomatua o Taligatele ia le mafaufauga a le tamaititi, o faapea, “O foliga uma lava lea o le ofu a lo’u tina.  Ma o so’o se taimi lava e na te ofuina ai lona ofu lea, e fiafia lava o ia.”  Ma sa faapea ona tonu i le manatu o le fafine, o le a ia faatauina le ‘ie ina ia fa’ailoa atu ai i lona aiga, ia lona fiafia. O le pito i luma o le faleoloa, sa tu ai fo’i se tamaloa ma tau filifili po o le feal ole o le a ia faatauina mo si ona afafine lea e faamanatu lona aso fanau.  Ae ua oso atu le tamaititi ma faapea atu i le tamaloa, “Tago e faatau se lole e ta’itasi mai i ituaiga lole ‘ese’ese.  E sili atu lena, e mafai ona fa’asoa atu e lou afafine ana lole i ana uo.”  Ma sa faapea ona faia e le tamaloa. Ina ua o’o i le faaiuga o le aso, o le a tapuni le faleoloa, ae alu atu le tamaititi ma ‘ai’oi atu i le loomatua o Taligatele, pe mafai ona ia nofo i totonu o le faleoloa.  Ma ia folafola atu foi i le loomatua, o le a ia fesoasoani i le saluina o le fale ma le tausiga o le afi.  Ma sa o’otia le loto o le loomatua o Taligatele, ma ia ioe atu ai i le tamaititi. Na amata mai e tasi le aso na nofo ai le alii o Poe, ae na liua le aso e tasi, i tausaga e tele.  Ma sa matua’i tele sona aoga i totonu o le faleoloa.  E ui ina na’o le lua ona taliga, ae sa matua’i aoga tele ona taliga.  Sa ia fa’alogo lelei i mea e fa’atonu ai o ia e le loomatua o Taligatele, i le auala e fai sa’o ai sui o faatauga a tagata, o le afifiina o fa’atau a tagata.  Ma le mea sili ona taua, o le fa’alogo lelei lea i mea e fai atu ai tagata faatau ma ia fesoasoani ia maua lelei faatau a tagata. O le toatele o tagata, e latou te faapea mai, pe mafai faapefea ia Poe ona faigaluega mo le loomatua o Taligatele (ma na lagona uma e le loomatua nei faamatalaga). Sa tausi lelei ma le mama, e le alii o Poe, ia le faleoloa ma e le taitai ona sioa i taliga o le loomatua, aemaise lava taliga ia o lo’o i le pito i luga o lona ulu.  Ae afai foi e sioa iai Poe, ona o lona mana’o ia mautinoa, e le o iai se faafitauli o tupu i taliga o le loomatua. A o’o i aso Sa, ona tapunia lea o le faleoloa, ae alu Poe e ta’a’alo ma isi tamaiti o le nu’u, ma e masani lava ona toe fo’i mai o ia, i le taimi tonu lava o mea’ai o le afiafi.   Ina ua matua le alii Poe sa tele sona aoga i totonu o le faleoloa, i le la’uina o pusa mamafa ma paelo lapopo’a.  Ma ua tele ina afea e teine o le nu’u ia le faleoloaA. A o’o i isi aso Sa, ona savali lea o Poe i leisi nu’u.  Ma na lagona e le loomatua o Taligatele ia le savaliga a Poe, mai i leisi ona taliga lea e lagonaina mea o tutupu i nu’u mamao.  Ma o aso Sa uma e faia ai se lauga a se faifeau i le nu’u tuaoi ma e talia ai so’o se tasi, e fia faalogo.  Lea la na alu iai ma Poe ma fa’alogologo i le lauga a le faifeau. I se tasi o aso, sa faalogoina ai e le loomatua o Taligatele ia se fa’ili, e pei o se fa’ili a se tipoti vai, ua pupuna i l uga o le ogaumu.  Ma sa alu atu le loomatua ma su’esu’e le mea o sau ai lea fa’ili, ae ona maua ina atu, o lo’o sau mai ia Poe.  O lo’o nofonofo lelei ma gaugau ia ni ofu mo le faleoloa, ae o lo’o fa’amapumapu ma fai lana galuega. O se tasi aso, sa tu’itu’i atu ai se tagata i le faitoto’a o le fale a le loomatua o Taligatele ma na silafia lelei e le loomatua le tagata o lo’o tu i le faitoto’a aua na ia lagona mai le leo o le faifeau, ae na te le’i tu’itu’iina le faitoto’a.  Ae ua savali atu ia le alii o Poe ma tatala le faitoto’a ma ulufale atu le faifeau lea sa masani ona alu Poe i le faalogologo i ana lauga. Ua liliu atu nei Poe i le loomatua o Taligatele ma ia faapea atu iai, “Ua o’o mai le taimi e tatau ona ou alu ai.” Ae ua fesili atu le loomatua, pe faapefea ia galuega o le faleoloa.  Sa tali mai Poe, o lo’o toatele tamaiti o le nu’u e mafai ona aumai e le loomatua, e fesoasoani i totonu o le lona faleoloa. Ua toe fesili le loomatua ia Poe, pe a faapefea ona tausi lona soifua, aua na lagona e le loomatua, ia le le fa’amanuiaina o le lumana’i o le alii o Poe.  Ae peitai, sa tali atu iai Poe i le loomatua, o le a laki i se aso. Ae ina ua toe fa’alogologo le loomatua, i taimi ua tuanai, sa ia toe manatua ai le la talanoaga ma le faifeau ma i lena taimi sa ia fa’ailoa atu i le faifeau, o le a le faaipoipo Poe i le lumanai, ma maua sona aiga e fiafia ai.  Ae o le a ola fa’afaifeau. Sa na’o le ata o le faifeau ma faapea atu i le loomatua, o le a sili atu le vala’auga a le alii o Poe. [IA MANUIA FUAFUAGA UMA O LENEI VAIASO FOU] Section: Le Lali View the discussion thread.

8/5/2025 2:35:01 AM

Read more ->

Dobrodošli na platformu „Globalni medijski internet pregledač“ sedmasila.com
Platforma Sedma Sila je velika online baza newspaper medija iz celog sveta sa tendecijom konstantnog rasta. Projekat je pokrenut u Srbiji 2016 godine od strane nekolicine kreativnih i ambicioznih ljudi. Platforma je na web-u dostupna za sve korisnike internet mreže od Septembra 2020 godine. Stalno radimo na razvoju i i unapređenju jedinstvenog univerzalnog modula koji će biti zajednički za sve online newspaper medije. Trenutno na World Wide Web ne postoji javno dostupna kompletna baza svih medija, uređena tako da korisnicima pruži jednostavan izbor i brz pristup. Vezano za medije, Google, Facebook i ostali pretraživaći nude drugačiji concep baze u odnosu na Sedma Sila. Stalno radimo na poboljšanju funkcionalnosti i dizajniranju platforme. Naša Misija je da medijske informacije dostupne na Webu, prikupimo, kategorijski uredimo i prezentujemo korinicima kroz „Novi Internet Concept“.
Nismo zadovoljni onim što smo uradili. To nas pokreće da nastavimo sa usavršavanjem projekta.

About Privacy policy Terms Contact Advertising

Social network

© 2025 Sedmasila All rights reserved.

Services

REGISTER MEDIA