[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
I le mae’a ai o le iloiloga lautele sa faataunu’uina i le aso Gafua ma le aso Lua o le vaiaso ua tuanai, sa fa’alauiloa ai e le afioga i le Senatoa ia Togiola T.A. Tulafono, i totonu o le Maota o le Senate, i le aso Lulu, le toe taoto o le I’ugafono tau fa’aulu, e suia ai agavaa o sui tauva mo le Ofisa o le Kovana ma le Lutena Kovana, ina ia toe iloiloina atili.
O le a toe iloiloina e le Fono lenei pili ia Setema ma o se tasi o ona vaega, o le fa’amaonia lea “o le Sitiseni o le Iunaite Setete po o se Nesionale o le Iunaite Setete, e tupuga Amerika Samoa, o le a faamaonia ai le malosi ma le moni o le sootaga a o tatou taitai ma tu ma aga mai tala faasolopito o Amerika Samoa.
O lenei pili taufa’aofi na ulua’i faaulufaleina i se iloiloga lautele, i le Fono Tele Muamua o le Nofoa’iga 39, a le Maota Fono.
Ma o’o ma’oti i totonu o lenei pili ia le agava’a o se tagata, e tupuga mai i Amerika Samoa, sa fanau i totonu o Amerika Samoa, Swains po o le Iunaite Setete.
E le gata i lea, “o se tagata e nofo i totonu o Amerika Samoa, a itiiti mai, e 24 masina soso’o faifaipea, e le’i motusia lava a’o le’i o’o ina fa’aulu se talosaga mo le tofi Kovana po o le Lutena Kovana”.
Ae e le’i amataina aloaia le iloiloga i le aso Gafua, na talosagaina e le afioga i ile Peresetene o le Senate, ia Tuaolo Manaia Fruean ia se fa’amalamalamaga o le gagana o le pili, mai i le afioga ia Togiola, le Taitaifono o le Komiti mo le Faagaioiga o le Malo.
Sa fa’aalia e Tuaolo, o le tulafono o iai nei, e mafai e so’o se tasi e fanau i totonu o le teritori, e tusa lava pe le nesionale pe sitiseni Amerika, o latou matua, ona avea ma Nesionale a le Iunaite Setete, ma agava’a ai i latou e sui tauva mo le tofi Kovana ma le Lutena Kovana.
O lea na fesiligia ai e Tuaolo, pe mafai e se sitiseni Amerika, e leai sona so’otaga fa’aleaiga po o tala fa’asolopito, i totonu o Amerika Samoa, ona avea ma ta’ita’i filifilia i totonu o le Teritori. Mo se fa’ata’ita’iga, sa ta’ua e Tuaolo ia Jake King, lea ua fa’ilagi le soifua, o se sitiseni Amerika, ae ua loa ona aumau i totonu o Amerika Samoa ma sa tauva foi mo le tofi Kovana.
Sa fa’amanino e Togiola e faapea, i lalo o le pili taufa’aofi, e tatau i so’o se Nesionale po o Sitiseni a Amerika, ona iai sona so’otaga fa’aleaiga po o se tala faasolopito i totonu o Amerika Samoa, ina ia mafai ona agava’a e sui tauva mo le tofi kovana po o le lutena kovana.
Ae na tali mai le afioga i le Peresetene, i sona faamoemoega, o le a le lu’itauina lenei faaopoopoga i totonu o le faamasinoga.
Sa aloaia e Togiola le iai o se avanoa e mafai ai ona lu’itauina lenei pili taufa’aofi i totonu o le faamasinoga, ma e iai nisi o vaega o fa’aopoopoga taufa’aofi, e mafai ona le o gatasi ma le Faavae a Amerika Samoa. Ae peitai, na saunoa Togiola e tusa ai ma le Maliliega sa faapea ona sainia e tua’a o Tutuila ma Aunu’u i le 1900, ma ia finauina ai le iai pea o le tiute fa’aauau a le Iunaite Setete, e puipuia ai tu ma aganu’u a Samoa, mo fanau o le lumanai.
Ma na fa’amaonia e Togiola, o lea tiute, o lo’o ua avea ma fa’avae o lenei fa’aopoopoga taufa’aofi.
Na fesiligia e le afioga i le Senatoa ia Utu Sila Poasa, le agava’a o fitafita, e tusa ai ma le pili taufa’aofi. Pe agavaa e se sitiseni po o se nesionale a Amerika, e tupuga mai i tagatanu’u o Amerika Samoa, ma sa tautua i atunu’u i fafo, ona galue lea i totonu o le teritori, i so’o se tofiga/galuega faalemiliteri, mo le lima tausaga, e avea ma suitauva mo le tofi kovana po o le lutena kovana.
Sa fa’amalamalama e Togiola, i lalo o le tulafono o lo’o iai nei, o alo ma fanau a Amerika Samoa o lo’o galulue i totonu o le militeri, e le ave’esea o latou ‘residency status’ po o tulaga faaleatunu’u, e tusa lava po o le a le umi e tautua ai i totonu o le militeri, i so’o se vaega o le lalolagi.
Ae peitai, ina o avea o ia ma kovana, sa ta’ua e Togiola, na toe suia ai le tulafono, e faamautu ai le avea o Amerika Samoa ma nofoaga mautu o so’o se totino o le militeri, pe afai e latou te resitalaina le avea o Amerika Samoa ma o latou ‘home of record’.
Sa fa’amalamalama foi e Togiola, o le ki ma’oti; o nisi o fitafita e latou te filifilia ni setete e avea ma o latou ‘home of record’, ma o la latou tautua e agai i setete ia, ae mo i latou e latou te lesitalaina Amerika Samoa, e penefiti sa’o ai lava le teritori. Pe a ma’ea ona t’esea ia lafoga feterale mai i a latou totogi, o tupe totoe, e sau agai i le malo o Amerika Samoa.
Na tatalaina e le loia a le kovana, o Barry Fundt, ia le iloiloga, i lona ta’ua, o le manino o agava’a mo sui o le Maota Fono, i totonu o le Faavae: e ao ona avea i latou ma nesionale o Amerika Samoa, ma sa fa’amautu i totonu o Amerika Samoa, i le lima tausaga, o se tagatanu’u moni o itumalo o lo’o latou sui tauva ai, e le i lalo ifo ma le tausaga.
Sa lapata’i mai foi Fundt, o le suia o nei agava’a mo tofiga kovana ma le lutena kovana, e pei ona taumafai atu iai le pili taufa’aofi, e ono tula’i mai ai ni lu’itau fa’aletulafono, po o faamasinoga.
Na fa’aauau ona fa’aleoina e Bundt se tasi o popolega loloto: o le fa’aopoopoga taufa’aofi, e pei ona ia finau mai, e fa’aitiitia ai le fuainumera po o tagata, o le a avea ma sui tauva. Ae a fa’alautele ia agava’a mo sui tauva, e ono fa’aitiitia ai e le Fono ia le avanoa e faia ai se filifiliga a tagata palota, mo taitai o lo’o latou finagalo iai.
Sa faapea foi ona fa’amamafaina e Fundt, ia le iai o se avanoa, e mafai ona avea ai foi ma puniala mo sui tauva ua agava’a.
Na ta’ua e Fundt, mo se fa’ata’ita’iga, ia le susuga ia Toatasi Tuiteleleapaga, lea sa avea ma Loia Sili i taimi ua tuanai. O Tuiteleleapaga sa aumau i Amerika Samoa a’o laititi o ia, ma na toeititi atoa le sefulu tausaga, o galue i totonu o le malo, ona ia se’e atu lea i se ofisa tua ma fa’aauau ona galue ai, ma sa nofo o ia i atunu’u I fafo mo sina vaitaimi. I lalo o le suiga taufa’aofi, e le agava’a o ia e avea ma sui tauva i le tofi kovana po o le lutena kovana.
Ma sa saunoa Fundt, o le a toatele nisi o le a faapea foi ona le agava’a, e pei o i latou na malaga atu ma fa’amautu i atunu’u i fafo, a’o talavou i latou, po o i latou sa fananau i atunu’u i fafo, mai i matua e malaga atu mai Amerika Samoa. Sa fa’apea ona u’una’ia e Fundt ia afioga i Senatoa, ina ia toe liuliu le tofa ma toe tagai i suiga o lo’o finagalo e faia i lenei tulafono.
I le tali fuaitau a le afioga Togiola, e tusa ai ma popolega e pei ona sa faaleoina e Fundt, o le autu moni o nei fa’aopoopoga, ina ia fa’amalosia le so’otaga vavalalata o le sui tauva ma le atunu’u, lea o lo’o latou manana’o e ta’ita’i. Ma sa fa’aleoina e Togiola, sona popolega ona o nisi o tagata sa nonofo i fafo, e na’o na o mai ma nonofo i Amerika Samoa mo le tasi tausaga, ina ia mafai ai ona avea ma sui tauva mo tofiga fa’aletaitai, o se tulaga e fa’ailoa mai ai, e le o iai se loloto o le malamalamaga i mataupu fa’alotoifale.
Sa fesiligia e Togiola, po o le a se loloto o mataupu tau i le malo, o ona tagata, o le taunu’u, e mafai ona aoaoina e se tasi e na’o le 12 masina, talu ona nofo i totonu o Amerika Samoa. Na saunoa Togiola, o lo’o tagataga’i lenei i’ugafono taufa’aofi, i kovana o le lumanai. Ina ia o latou malamalama lelei i le aganu’u, o ona tagata, o le malo ma lona fa’agaioiga, o mea o lo’o tutupu iinei.
I sona talitonuga, e le lava le 12 masina, e malamalama lelei ai se sui tauva, i tulaga o lo’o feagai ma mana’omia e Amerika Samoa.
Sa ioe Togiola i le fa’ataitaiga e pei ona sa faatula’i e Fundt, e uiga ia Tuiteleleapaga, lea na galue i totonu o Amerika, ona malaga lea ma nofo i atunu’u i fafo, ae ua toe fo’i mai. Na saunoa Togiola, o tulaga faapea, e mafai ona iloiloina, ma fua agai i isi vaega o le mataupu. Ae o lo’o tumau pea le manatu o le afioga i le Senatoa, i le sini autu o nei fa’aopoopoga taufa’aofi, ma le fa’amamafaina o le tiute a le Iunaite Setete, e fesoasoani i le puipuia o tu ma aganu’u a Amerika Samoa.
Section: Le Lali
View the discussion thread.